Emotivno foliranje

Emotivno foliranje

Autor: Predrag Stojadinović

2016 06 29 Emotivno FoliranjeLogička greška je greška u rezonovanju. Svi mi smo skloni tim greškama i neretko ih pravimo. Jedini način da ove greške izbegnemo je da ih naučimo i razumemo. Logička greška pozivanje na emocije je jedna takva greška.

Ova greška je veoma popularna među raznim obmanjivačima koje srećemo svakog dana.

Opis ove logičke greške je iz knjige 50 logičkih grešakaza koje treba da znate:

Pozivanje na emocije

Izazivanje emocionalne reakcije umesto iznošenja argumenta

Latinski naziv: argumentum ad passiones[1]

Pozivanje na emocije je logička greška koja nastaje kada se umesto logike koristi manipulacija protivnikovim emocijama da bi se dobio argument. Ta manipulacija se može postići na više načina i zbog toga postoji nekoliko podvrsta ove logičke greške.

Pozivanje na emocije je, u suštini, podvrsta logičke greške crvena haringa, što je prosto skretanje sa teme.

Važno je napomenuti da ponekad logički validan argument može izazvati emocije ili imati emocionalni aspekt. Logička greška nastaje kada se izazivanje emocija koristi umesto samog logičkog argumenta, kao način da se prikrije činjenica da ne postoji uverljiv racionalni razlog za neki stav.

Emocije utiču na sve ljude, osim na sociopate, pa je pozivanje na emocije veoma česta i efikasna taktika, koja je, ipak, pogrešna, nepoštena i ima tendenciju da učini da se protivnik opravdano ponaša emotivno.

Pozivanje na posledice[2] je logička greška nastala zaključivanjem da je hipoteza (najčešće, verovanje) istinita ili lažna u zavisnosti od toga da li premise vode ka željenim ili neželjenim posledicama. Ovo je greška jer validnost argumenta ne zavisi od toga da li su posledice poželjne ili nisu.

Pozivanje na strah[3] je logička greška koja nastaje kada neko pokušava da pridobije podršku za svoj argument tako što izaziva osećanje straha prema suprotnom argumentu i pojačava predrasude o sagovorniku.

Pozivanje na komplimente je logička greška koja nastaje kada neko koristi laskanje i preterane komplimente da bi pridobio podršku za svoj argument. Laskanje se često koristi da bi se prikrila prava namera. Komplimenti omogućavaju privremeno skretanje pažnje, koje može da oslabi rasuđivanje. Dodatno, ovo je i vrsta pozivanja na posledice jer će publika nastaviti da dobija komplimente sve dok se slaže sa izlagačem.

Pozivanje na sažaljenje[4] je logička greška koja nastaje kada neko pokušava da dobije podršku za svoj argument iskorišćavanjem osećanja sažaljenja ili krivice kod publike. Sažaljenje izaziva potrebu da se pomogne i pruži bezuslovna podrška prihvatanjem argumenta.

Pozivanje na ismevanje[5] je logička greška koja nastaje kada se protivnikov argument predstavlja kao apsurdan, smešan ili na bilo koji drugi način zabavan da bi se izvukao preuranjen zaključak da taj argument nema nikakvu vrednost koju bi trebalo uzeti u obzir. Ova greška se obično izvodi tako što se sam protivnik ili njegov argument postave kao tema nekog vica ili šale. Najčešće se izneseni argument preterano i nemilosrdno pojednostavljuje i na taj način ismeva.

Pozivanje na inat[6] je logička greška koja nastaje kada neko pokušava da pridobije podršku za svoj argument uz pomoć iskorišćavanja postojećih osećanja gorčine, inata, mržnje i zluradosti kod publike ili protivnika. To je pokušaj emotivnog skretanja pažnje asociranjem postojećeg predmeta mržnje sa protivnikovim argumentom.

Priželjkivanje je logička greška koja nastaje kada se pretpostavlja da je nešto istinito ili lažno samo zbog toga što mi želimo da bude istinito ili lažno. Drugim rečima, verovanja se formiraju ili se donose odluke na osnovu nečega što je prijatno zamisliti umesto na osnovu dokaza i razuma. Ovo je vrsta kognitivne pristrasnosti i loš način donošenja odluka. Istraživanja pokazuju da ljudi češće predviđaju pozitivne ishode nego negativne.

Primeri:

- Ako ne veruješ u boga gorećeš večno u paklu.

Pretnja posledicama umesto validnog argumenta za verovanje u nešto.

- Glasanje za mog protivnika je isto što i glasanje za teroriste.

Izazivanje straha umesto validnog argumenta protiv tog kandidata.

- Sigurno čovek tako pametan kao što ste Vi vidi da je ovo sjajan predlog.

Kompliment umesto validnog argumenta u korist tog predloga.

- Sigurno ste pogrešno ocenili moj test. Učio sam veoma naporno nekoliko nedelja jer moja karijera zavisi od ove ocene. Ako me oborite biću uništen.

Izazivanje sažaljenja umesto analiziranja samih odgovora i rezultata testa.

- Nemoj da predložiš Jovanu za najboljeg radnika meseca, ona prošlog meseca nije predložila tebe.

Inat umesto validnog razloga. Možda je Jovana zaista ovog meseca zaslužila tu nagradu svojim vrednim radom.

- Osećam u dubini svoje duše da će Zvezda pobediti sutra.

Priželjkivanje nije validna osnova za tvrdnju.

[1] Argumentum ad passiones na latinskom znači argument iz strasti.

[2] Argumentum ad consequentiam na latinskom znači argument iz posledica.

[3] Argumentum ad metum na latinskom znači argument iz straha.

[4] Argumentum ad misericordiam na latinskom znači argument iz milosti.

[5] Reductio ad ridiculum na latinskom znači svođenje na ismevanje.

[6] Argumentum ad odium na latinskom znači argument iz inata.

 

Next Post

Prljava muška svinja

Thu Jun 30 , 2016
Emotivno foliranjeAutor: Predrag StojadinovićLogička greška je greška u rezonovanju. Svi […]

Preporučujemo...